Australija je u fiskalnoj godini 2023.-2024. iskoristila četiri milijuna metričkih tona plastike, ali reciklirano je samo 13 posto, pokazuju podaci iz najnovijeg izvješća Australian Plastics Flows and Fates (APFF), izvještava plasticsnews.com.
Brojke ističu sve veći jaz između upotrebe i oporabe plastike, unatoč rastu lokalnih kapaciteta za preradu.
Stopa recikliranja plastike u Australiji nije se promijenila od 2023. i praktički je stagnirala u posljednjih nekoliko godina. Zemlja je reciklirala 13,9 posto plastike u 2022., 12,6 posto u 2021. i 12,3 posto u 2020., nakon stalnog porasta sa stope od 9 posto u razdoblju 2017.-2019.
Izvješće, koje je objavio Odjel za klimatske promjene, energiju, okoliš i vode, pokazalo je da je 3,2 milijuna tona plastike prošle godine doseglo kraj svog životnog vijeka. Od toga je oporabljeno samo 446.000 tona: 423.000 tona recikliranjem i 23.000 tona energetskim oporabljivanjem. Gotovo 87 posto plastike završilo je na odlagalištima. Australija je preradila 300.000 tona (67 posto) ukupnog otpada i izvezla 145.000 tona (33 posto).
Uspješnost recikliranja znatno se razlikovala ovisno o vrsti polimera. PET je zabilježio najveću stopu oporabe od 37 posto, zatim HDPE s 20 posto, najlon s 18 posto i polietilen niske gustoće sa 16 posto. PVC i polistiren zabilježili su najniže stope recikliranja s 2 posto odnosno 6 posto. Stopa recikliranja za ABS iznosila je 12 posto, za bioplastiku 11 posto i za polipropilen 9 posto.
Ambalaža je i dalje dominirala u oporabi. Potrošačka ambalaža činila je 237.000 tona sa stopom oporabe od 22 posto, dok je 65.000 tona B2B ambalaže postiglo stopu oporabe od 39 posto. Plastika koja nije namijenjena za pakiranje, što uključuje tekstil, građevinski materijal i medicinsku opremu, zabilježila je stopu od samo 7 posto oporabe.
Kapacitet za preradu gotovo se udvostručio u razdoblju 2023.-2024. na 600.000 tona, ali iskorištena je samo polovica toga. Izvješće upozorava da se ovaj značajan rezervni kapacitet za preradu treba tumačiti s “oprezom”. Brojke ne odražavaju izazove poput nedostatka prikladnih sirovina, nedostatka osoblja i slabe potražnje za recikliranim materijalom.
Očekuje se da će Australija do 2028.-2029. dodati još 624.000 tona kapaciteta za recikliranje, čime će ukupna količina na nacionalnoj razini dosegnuti oko 1,2 milijuna tona. No, s obzirom na to da se predviđa da će plastični otpad do tada dosegnuti 3,6 milijuna tona, dvije trećine odbačene plastike i dalje neće imati put oporabe unutar Australije.
Lokalno recikliranje
Izvješće je otkrilo da 62 posto plastike upotrijebljene u Australiji dolazi od uvezenih gotovih i poluproizvoda. Daljnjih 31 posto proizvedeno je lokalno od djevičanskih smola, dok je samo 7 posto došlo iz lokalne proizvodnje korištenjem reciklata.
Australija je 2024. godine u lokalnu proizvodnju poslala 233.000 tona reciklirane plastike. Podaci pokazuju da Australija sve više koristi reciklirani materijal u lokalno proizvedenim proizvodima. Prošle godine postotak recikliranog sadržaja u domaćim proizvodima dosegao je 17 posto, u odnosu na 15 posto u 2023. i 9 posto u 2020. godini.
Lokalno proizvedeni PET proizvodi sadržavali su oko 39 posto domaćeg recikliranog materijala. Lokalna stopa recikliranog sadržaja za PP i LDPE iznosila je 19 posto, 17 posto za HDPE, 13 posto za bioplastiku, 10 posto za PS, 8 posto za ABS, 5 posto za najlon i 2 posto za PVC.
U izvješću se navodi da se reciklirani sadržaj uvezene robe nije mogao utvrditi.
Australija je 2018. godine uvela nacionalne ciljeve za ambalažu u okviru programa koji vodi industrija i koji ne nameće kazne za propuste. Zahtijeva da se do 2025. godine 70 posto plastične ambalaže reciklira ili kompostira, a sada je jasno da Australija neće postići taj cilj. Iako su Grupe pozivale na uvođenje poreza na plastiku i sustava proširene odgovornosti proizvođača (EPR) kao odgovor na to, Australija je ranije ove godine pauzirala reformu modela naknada EPR-a.