Poslovna savjetnica za regulatornu usklađenost u području otpada, Žana Žarkov Trtanj, nakon 18 godina rada u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, gdje je imala vodeće uloge u području obračuna, analitike i izvještavanja te održavanja edukacija inspektorima Carinske uprave Ministarstva financija kao i obveznicima u suradnji s HGK i HOK, odlučila je pokrenuti vlastiti posao savjetovanja u vezi s naknadama za gospodarenje otpadom. U intervjuu povodom predavanja na PaKing FORUMU, koji će se u zagrebačkom hotelu Zonar održati 25. ožujka, objašnjava da je tijekom dosadašnjeg poslovnog puta stekla detaljan uvid u stvarne izazove sustava i upravo to ju je potaknulo da bude podrška poduzetnicima.
“Tijekom rada u Fondu svakodnevno sam komunicirala s obveznicima i iz prve ruke upoznala njihove izazove, od nerazumijevanja propisa do administrativnih poteškoća i straha od pogrešaka koje mogu rezultirati kaznama. Upravo ta potreba za jasnijim, praktičnim i pravodobnim savjetovanjem bila je ključna motivacija za pokretanje obrta Pitaj Ž u studenome prošle godine.
Danas kroz svoj obrt pružam podršku obveznicima u razumijevanju njihovih obveza, poštivanju rokova i smanjenju rizika povezanih s naknadama za gospodarenje otpadom. Moj cilj je propise ‘prevesti’ na jasan i razumljiv jezik te poduzetnicima omogućiti sigurnost u poslovanju.”
Kako Vam iskustvo rada u Fondu danas pomaže u savjetovanju poduzetnika, koje su ključne prednosti tog uvida “iznutra”?
Dugogodišnje iskustvo rada u Fondu daje mi razumijevanje sustava, ne samo propisa, nego i njihove primjene u praksi. Sudjelovala sam u izradi propisa, ali i u razvoju i implementaciji RPPO sustava (Registar proizvođača s proširenom odgovornošću), što mi omogućuje da poduzetnicima pružim cjelovit uvid u regulatorni okvir.
Registar proizvođača s proširenom odgovornošću (RPPO) u praksi funkcionira vrlo učinkovito
Znam s kojim se izazovima susreću, gdje najčešće dolazi do pogrešaka i koje situacije mogu dovesti do kazni. Upravo zato obveze mogu “prevesti” na jednostavan i operativan način, prilagođen svakodnevnom poslovanju. Ta kombinacija regulatornog znanja i praktičnog iskustva predstavlja ključnu prednost u savjetovanju.
Kako do sada u Hrvatskoj funkcionira Registar proizvođača s proširenom odgovornosti (RPPO) u praksi?
Registar proizvođača s proširenom odgovornošću (RPPO) u praksi funkcionira vrlo učinkovito. Digitalizacija sustava značajno je pojednostavila procese, više nema popunjavanja obrazaca, slanja e-mailova i čekanja obrade prijava.
Sustav omogućuje da obveznik odmah prilikom unosa podataka vidi iznos naknade koji je potrebno platiti, što povećava transparentnost i smanjuje mogućnost pogreške. U odnosu na raniji model rada, postupci su brži, pregledniji i administrativno manje zahtjevni.
Koje su najčešće nejasnoće ili izazovi s kojima se poduzetnici suočavaju kada je riječ o rokovima i prijavama? Koliko su poduzetnici općenito informirani o svojim obvezama vezanim uz proširenu odgovornost proizvođača?
Najčešći izazov je pogrešna pretpostavka da unos proizvoda iz drugih država članica EU ne podliježe obvezi prijave i plaćanja naknade. To je jedna od najraširenijih zabluda.
I dalje postoji značajan broj obveznika koji nisu u potpunosti upoznati sa svojim obvezama u okviru proširene odgovornosti proizvođača. Posebno je to izraženo kod manjih poduzetnika i obrtnika koji se primarno fokusiraju na svoje osnovno poslovanje, dok regulatorni okvir često ostaje u drugom planu sve dok ne nastupi nadzor ili financijska obveza.
U kojim segmentima najčešće dolazi do pogrešnih tumačenja propisa?
Najčešće pogrešno tumačenje odnosi se na sam pojam “proizvođača”. Mnogi poduzetnici smatraju da proizvođač znači isključivo onaj koji fizički proizvodi robu, dok propisi jasno obuhvaćaju i one koji proizvode unose iz EU ili uvoze iz trećih zemalja.
Druga česta pogreška jest uvjerenje da se unos iz EU ne prijavljuje, što može dovesti do naknadnih obračuna i kazni.
od 1. siječnja 2027. godine u sustav povratne naknade (SPN) ulaze i ambalažne jedinice volumena manjeg od 0,2 L za pića
Koliko digitalizacija sustava (prijave, registri, obrasci) olakšava, a koliko dodatno komplicira poslovanje?
U području prijave i plaćanja naknada digitalizacija je definitivno pojednostavila poslovanje. Sustavi su transparentniji, podaci dostupniji, a izračuni automatizirani. Naravno, svaka nova platforma zahtijeva početno prilagođavanje, ali dugoročno donosi veću sigurnost, bržu obradu i smanjenje administrativnog opterećenja.
Koje će promjene zakonodavnog okvira u ovoj ili sljedećoj godini značajno utjecati na poslovne obveze poduzetnika? Što su prvi koraci koje poduzetnici moraju napraviti?
Prema Pravilniku o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku od 1. siječnja 2027. godine u sustav povratne naknade (SPN) ulaze i ambalažne jedinice volumena manjeg od 0,2 L za pića, kao i sve ambalažne jedinice od plastike i višeslojna ambalažu s pretežito papir-kartonskom komponentom.
To znači da se proizvođači pića, odnosno svi koji proizvode u RH, uvoze ili unose iz EU moraju pravodobno pripremiti za proširenje sustava. Prvi koraci uključuju analizu portfelja proizvoda, provjeru ambalaže, planiranje troškova naknada te pravodobno provođenje svih propisanih procedura kako bi do 2027. bili u potpunosti usklađeni.
Koji su najčešći rizici koje tvrtke i obrtnici ne prepoznaju dok ne postanu pravni ili financijski problem? Kako im u tome pomoći?
Najčešći rizik je neprepoznavanje obveze prijave i plaćanja naknade kod unosa proizvoda iz EU. Također, problem nastaje kada se boce ili limenke označavaju bez prethodnog ishođenja Izjave o sukladnosti i bez podmirenih naknada.
Takve situacije mogu rezultirati financijskim teretom, ali i reputacijskim rizikom. Prevencija je ključna, pravodobno savjetovanje, interna kontrola podataka i jasno razumijevanje obveza najbolji su način da se izbjegnu naknadni problemi.
Kako vidite utjecaj europske PPWR regulative na domaći sustav i obveze poduzetnika?
PPWR predstavlja značajnu promjenu za cijelo europsko tržište, pa tako i za Hrvatsku. Donosi strože zahtjeve u pogledu dizajna ambalaže, mogućnosti recikliranja, smanjenja otpada i ponovne uporabe.
Za poduzetnike to znači dodatnu prilagodbu, ali i priliku za inovacije i konkurentsku prednost. Iako će tranzicija biti izazovna, dugoročno će doprinijeti učinkovitijem i održivijem sustavu gospodarenja ambalažom kako na razini EU, tako i u nacionalnom okviru.
