U Europskoj uniji tijekom 2024. nastalo je ukupno 81,5 milijuna tona ambalažnog otpada, odnosno prosječno 181 kilogram po stanovniku. To je 3,2 kilograma više nego godinu prije, dok je u usporedbi s 2014. količina ambalažnog otpada po stanovniku porasla za 19,6 kilograma, pokazuju najnoviji podaci Eurostata koje prenosi portal esmmagazine.com.
Papir i karton činili su najveći udio ukupnog ambalažnog otpada, 40,8 posto. Slijedila je plastična ambalaža s 19,9 posto, staklo s 18,1 posto, drvo sa 16,2 posto te metal s 4,8 posto. Ostali materijali činili su preostalih 0,2 posto.
Više plastičnog otpada, ali i više recikliranja
U 2024. godini na svakog stanovnika EU-a u prosjeku je nastalo 35,9 kilograma plastičnog ambalažnog otpada, što je 0,6 kilograma više nego u 2023. godini. U posljednjih deset godina količina takvog otpada po stanovniku povećala se za 6,1 kilogram.
Istodobno je porasla i količina recikliranog plastičnog ambalažnog otpada. U 2024. reciklirano je prosječno 15,3 kilograma po stanovniku, odnosno 0,6 kilograma više nego godinu prije.
Stopa recikliranja plastične ambalaže u EU-u dosegnula je 42,4 posto, u usporedbi s 41,6 posto u 2023. godini. U desetogodišnjem razdoblju količina recikliranog plastičnog ambalažnog otpada po stanovniku povećala se za 3,4 kilograma.
Podaci tako pokazuju da se, uz rast količine nastalog otpada, povećava i količina koja se reciklira. Međutim, napredak u recikliranju i dalje je potrebno promatrati u kontekstu ukupnog rasta ambalažnog otpada.
Latvija predvodi, Danska na začelju
Među državama članicama postoje znatne razlike u stopama recikliranja plastične ambalaže. Najbolji rezultat u 2024. ostvarila je Latvija, sa stopom od 71 posto. Slijedile su Belgija s 58,2 posto, Poljska s 56 posto i Češka s 53,7 posto.
Na drugom kraju ljestvice nalazile su se Danska, sa stopom recikliranja od 22,5 posto, Finska s 26,9 posto te Francuska s 27,4 posto. Irska je zabilježila stopu od približno 30 posto.
Razlike među državama upućuju na neujednačene rezultate u upravljanju plastičnim ambalažnim otpadom na europskom tržištu.
Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da rast stope recikliranja nije praćen smanjenjem količine nastalog plastičnog ambalažnog otpada. U razdoblju od 2014. do 2024. količina otpada po stanovniku porasla je za 6,1 kilogram, dok je količina recikliranog materijala porasla za 3,4 kilograma.
Za europsku ambalažnu industriju i sustave gospodarenja otpadom to znači da, uz daljnje unapređenje prikupljanja i recikliranja, ostaje važan zadatak ograničavanja nastanka otpada i učinkovitijeg korištenja materijala.
Podaci za 2024. godinu pritom predstavljaju polazište za praćenje budućih promjena u razdoblju u kojem se postupno primjenjuju novi europski zahtjevi za ambalažu i ambalažni otpad.
