Eurostat izvještava da su građani EU-a 2023. godine proizveli 79,7 milijuna metričkih tona otpada od plastične ambalaže, što je pad u odnosu na 2022. godinu, prenosi portal packaginginsights.com.
Stručnjaci pad pripisuju utjecaju propisa EU-a poput Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu i PPWR-a, koji će biti obvezujući do kolovoza 2026.
Zero Waste Europe naglašava potrebu za rješavanjem problema otpada od papira i kartona te proširenjem sustava ponovne upotrebe i ponovnog punjenja.
Skup podataka koji je objavio Eurostat otkrio je da otpad od plastične ambalaže koji proizvode građani EU-a počinje opadati nakon stalnog porasta od 2013. Novi podaci pokazuju da je EU 2023. godine stvorio 79,7 milijuna metričkih tona otpada od plastične ambalaže, odnosno 35,3 kg po osobi.
Trenutačna brojka po glavi stanovnika predstavlja smanjenje od 8,7 kg u odnosu na 2022., iako je i dalje 21,2 kg veća nego što je bila 2013. Najveća količina plastičnog ambalažnog otpada generirana je na vrhuncu pandemije COVID-a 2021., nakon čega je uslijedio pad.
“Napori politike EU-a za smanjenje stvaranja ambalažnog otpada, umjesto gospodarenja takvim otpadom, još su relativno noviji”, kaže za Packaging Insights Dorota Napierska, službenica za politiku kružnog gospodarstva u Zero Waste Europe.
“Otpad generiran 2023. predstavlja smanjenje u usporedbi s 2021. i 2022. Direktiva o plastici za jednokratnu upotrebu (The Single-Use Plastics Directive – SUPD) stupila je na snagu 2019., ali države članice imale su rok do sredine 2021. da prenesu direktivu u nacionalno zakonodavstvo. SUPD je ciljao samo malu količinu plastične ambalaže za jednokratnu upotrebu koja je u upotrebi.“
Otpadna ambalaža od papira predstavlja problem
Napierska tvrdi da bi EU trebala učiniti više kako bi se ozbiljnije pozabavila drugim tokovima ambalažnog otpada, posebno ambalažom na bazi papira i kartona.
“Podaci Eurostata potvrđuju da je od sveg nastalog ambalažnog otpada najveći tok otpada u EU zapravo papir i karton, koji čine 40,4 % ukupnog otpada dok plastični ambalažni otpad zauzima 19,8 %.”
Kaže da je “pravo rješenje” okretanje prema svijetu bez ambalaže, nazivajući prekomjerno pakiranje “pravim problemom” i predlaže korištenje rješenja za višekratnu ambalažu.
Problemi na nacionalnoj razini i dalje postoje
Prema analizi koju je 2024. godine objavio Rethink, Plastic Alliance identificirao je vodeće i zaostale zemlje EU u postupnom ukidanju plastike za jednokratnu upotrebu te pokazao da je potrebno bolje provođenje direktive na nacionalnoj razini.
Novi podaci Eurostata pokazuju da je Belgija zabilježila najvišu stopu recikliranja plastike od 59,5 %, a slijede Latvija (59,2 %) i Slovačka (54,1 %). Najniže stope zabilježene su u Mađarskoj (23,0%), Francuskoj (25,7%) i Austriji (26,9%).
Analiza EK o otpadu od plastične ambalaže ističe da je prosječni građanin EU 2023. godine upotrijebio 65 laganih plastičnih vrećica. To je pad od 30 vrećica po osobi u odnosu na 2018. Najznačajnija smanjenja zabilježena su u Švedskoj (-131 vrećica po osobi), Litvi (-125) i Latviji (-118).
Belgija, Nizozemska, Italija, Češka, Slovenija, Slovačka i Španjolska reciklirale su 2023. više od 70 % proizvedenog ambalažnog otpada, što već odgovara cilju za 2030. godinu. Pokazalo se da je još šest zemalja EU blizu cilja, sa stopama recikliranja iznad 65 %.
“Hitno moramo sustavnim, holističkim pristupom riješiti problem sve ambalaže za jednokratnu upotrebu, bez obzira je li izrađena od plastike, papira, kartona, stakla, drva ili metala. Inovacije i izgradnja infrastrukture moraju ići u smjeru pametne, sigurne i višekratne ambalaže”, zaključuje Napierska.