Interzero ove godine obilježava dva desetljeća poslovanja u Hrvatskoj u kojem se tržište gospodarenja otpadom transformiralo od temeljnog zbrinjavanja do razvoja naprednih kružnih i digitalnih rješenja. U razgovoru donosimo njihove poglede o ključnim prekretnicama u sektoru, novim regulatornim okvirima poput PPWR uredbe, ulozi tehnologije i umjetne inteligencije, ali i o tome kako domaće tvrtke mogu iskoristiti prilike koje donosi kružno gospodarstvo.
Interzero ove godine obilježava 20 godina poslovanja u Hrvatskoj. Kad se osvrnete na taj period, koji su po vama bili ključni trenuci razvoja tržišta gospodarenja otpadom?
Tijekom posljednja dva desetljeća vidjeli smo značajne pomake u pristupu gospodarenju otpadom. Ključni trenuci za hrvatsku gospodarstvo i posebno sektor trgovine uključuje implementaciju sustava povratne naknade te kasnije ulazak Hrvatske u EU, čime je čitav niz direktiva i obveza u području zaštite okoliša postao obavezan i za Hrvatsku. Otpadne sirovine su sve više počele dobivati na vrijednosti tako da su sektori poput trgovine počeli između ostalog stavljati svoj fokus i na upravljanje istima u cilju povećanja prihoda i s druge strane smanjenja troškova zbrinjavanja otpada. Isto tako, u mnogim mjestima i gradovima došlo je do uspostave odvojenog prikupljanja otpada, što je potaklo ekološku pismenost te svijest društva o vlastitom utjecaju i odgovornosti prema okolišu.
Tržište gospodarenja otpadom danas je znatno drugačije nego prije 20 godina. Koje biste promjene istaknuli kao najznačajnije: regulatorne, tehnološke ili one u ponašanju klijenata?
Sve tri kategorije su ključne, ali regulatorni okvir bio je pokretač promjene. Uvođenje sustava Proširene odgovornosti proizvođača, stroži uvjeti za odlaganje otpada i novi ciljevi recikliranja značajno su utjecali na tržište. Tehnologija je omogućila bolje logističko upravljanje tokovima otpada i sve veći obujam i mogućnosti recikliranja. U budućnosti, najznačajnije promjene očekujemo u primjeni umjetne inteligencije za optimizaciju tokova otpada, predikciju ponašanja korisnika i automatizaciju procesa reciklaže.
Koliko hrvatske tvrtke danas razumiju koncept kružnog gospodarstva i jesu li spremne ulagati u rješenja koja dugoročno smanjuju količine otpada?
Razumijevanje koncepta raste, ali je još uvijek daleko od široke primjene. Pojedine kompanije, osobito međunarodne i one iz FMCG sektora, aktivno uvode kružne modele, bilo kroz redizajn ambalaže, povratnu logistiku ili plansko upravljanje sekundarnima sirovinama. Međutim, mnoge domaće tvrtke još uvijek vide okolišne troškove kao operativni teret, a ne strateški alat.
Naša misija je ne samo smanjenje količine otpada, već i stvaranje transparentnog sustava u kojem otpad postaje vrijedan resurs
Koje su ključne usluge i proizvodi koje Interzero danas nudi u Hrvatskoj i regiji?
Interzero Hrvatska danas nudi sveobuhvatna rješenja za održivo gospodarenje otpadom, uz snažan fokus na kružno gospodarstvo i zakonodavnu usklađenost. Naši klijenti dobivaju podršku kroz cijeli ciklus, od optimizacije ambalaže i provedbe proširene odgovornosti proizvođača (EPR), do preuzimanja ambalaže i sortiranja otpada s našim djelatnicima na lokaciji klijenta, vođenja evidencija te izrade zakonom propisane dokumentacije. Kroz certifikat “Made for Recycling” pomažemo tvrtkama da ambalažu učine reciklabilnom, dok digitalnim alatima nudimo transparentnost i jednostavnost upravljanja obvezama.
Regionalni smo ekskluzivni distributer danas najzastupljenijih balirki u Hrvatskoj – ORWAK, strojeva za kompostiranje otpada od hrane OKLIN i HARP i ostale napredne tehnologije za smanjenje otpada, što uključuje pametne kante, drobilice stakla, kompaktore stiropora i ostalih frakcija otpada.
Kroz našu prisutnost u okolnim zemljama omogućujemo klijentima s međunarodnim poslovanjem objedinjeno i usklađeno upravljanje obvezama na više tržišta kroz jedan ugovor. Naša misija je ne samo smanjenje količine otpada, već i stvaranje transparentnog sustava u kojem otpad postaje vrijedan resurs.
Ako pogledamo u budućnost, planirate li proširenje usluga, uvođenje novih tehnologija ili ulazak na nova tržišta?
Apsolutno. Fokusiramo se na digitalizaciju procesa i analitiku otpada jer vjerujemo da su podaci ključ za brzo i učinkovito gospodarenje. Stoga ćemo do kraja ove godine u Hrvatskoj lansirati rješenje koje se pokazalo odlično u nekim drugim EU zemljama – Waste Management Platformu koja će pružiti pametno digitalno upravljanje i nadzor nad otpadom koji nastaje na jednoj ili većem broju lokacija. Ta će platforma ujediniti procese svih uključenih dionika, a proizvođačima otpada omogućiti potpuni nadzor nad procesima i troškovima te na kraju automatizirano ispunjenje dokumentacije i ostalih obveza prema nadležnim tijelima na jedan klik.
Isto tako za sve koje izvoze svoje proizvode u ostale zemlje Europske unije ili uvoze proizvode u Hrvatsku već danas možete dobiti podršku u ispunjenju svojih obveza iz Proširene odgovornosti proizvođača preko Interzero Hrvatska.
U komunikaciji prema tržištu kontinuirano ističete svoju viziju “zero waste”. Koliko je taj koncept realan u kontekstu hrvatskog tržišta i mentaliteta?
Često nas pitaju zašto je naša vizija “Svijet bez otpada” kada je otpad izvor naših prihoda. “Zero waste” je ideal kojem težimo, ne u smislu da ćemo jednog dana imati nula otpada, nego da svaki resurs promatramo kao sirovinu u zatvorenom krugu.
Interzero aktivno radi na “pomicanju datuma” Dana prekoračenja Zemljinih resursa primjenom rješenja kružnog gospodarstva, koja uključuju recikliranje i smanjenje upotrebe primarnih materijala, s ciljem odgađanja datuma kada čovječanstvo iscrpljuje Zemljine prirodne resurse za određenu godinu. U suradnji s kupcima i partnerima iz Europe, ali i Hrvatske, grupacija Interzero je prema izračunima Globalne mreže za otisak odgodila Dan prekoračenja Zemljinih resursa za otprilike 7 minuta i 12 sekundi u 2024. godini.
Nova Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR) donosi velike promjene za proizvođače i trgovce. Što smatrate najvažnijim novostima i kako bi se hrvatske tvrtke trebale pripremiti?
Nova Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR) predstavlja jednu od najvećih promjena u regulativi ambalažnog sektora posljednjih desetljeća. Glavni cilj je osigurati da sva ambalaža na tržištu bude pogodna za recikliranje i ponovno korištenje, uz smanjenje viškova i nepotrebnih materijala. Poseban fokus stavljen je na dizajn ambalaže pri čemu će prednost imati rješenja koja se mogu lako reciklirati, dok će ambalaža s višeslojnim strukturama i teško razgradivim komponentama biti penalizirana kroz više naknade. Uvodi se i ograničenje na količinu praznog prostora unutar pakiranja, što će izravno utjecati na logistiku i dizajn proizvoda.
Za mnoge će proizvođače novost biti i obveza ispunjavanja kvota za ponovnu upotrebu ambalaže u određenim kategorijama, što znači da će višekratna pakiranja postati standard u nekim industrijama. Više neće biti izuzetaka za male proizvođače, nego će sve tvrtke imati jednake obveze. Osim toga, tvrtke koje posluju online i plasiraju proizvode na tržište EU-a morat će imenovati ovlaštenog predstavnika unutar Unije.
Hrvatske se tvrtke trebaju što prije pripremiti i osigurati interne resurse i edukaciju zaposlenika, jer će usklađivanje s PPWR-om zahtijevati multidisciplinarni pristup, od marketinga i logistike do nabave i proizvodnje. Tvrtke koje ovu promjenu shvate kao priliku, a ne samo kao regulatornu obvezu, bit će konkurentnije i otpornije na buduće tržišne i okolišne izazove.
Koliko je važna suradnja između javnog i privatnog sektora za postizanje ciljeva održivosti?
Ta suradnja je apsolutno ključna. Privatni sektor ima znanje, infrastrukturu, inovacije i agilnost, dok javni sektor ima snagu regulacije i pristup infrastrukturi.
Najveći problem koji vidim je sporost i neizvjesnost kod donošenja zakonodavnih okvira koji koče kako gospodarstvo, tako i tvrtke koje se bave otpadom, što nažalost Hrvatsku čini neatraktivnom destinacijom za investicije u industriju otpada.
Očekujem sve veću digitalizaciju sustava paralelno uz uvođenje PPRW uredbe te veći fokus na prevenciju otpada, a ne samo recikliranje
Tržište ambalažnog otpada i Proširena odgovornost proizvođača je u Hrvatskoj još uvijek pod državnim monopolom, za razliku od tržišta u svim zemljama koje okružuju Hrvatsku te gotovo svim zemljama Europske unije. Sve dosadašnje studije pokazale su da otvoreno tržište potiče optimizaciju, inovacije i investicije, što uostalom možemo vidjeti na primjeru tržišta taksi usluga ili u telekomunikacijama.
Na temelju svega što ste naveli, kako očekujete da će se hrvatsko tržište gospodarenja otpadom razvijati u sljedećih pet do deset godina?
Očekujem sve veću digitalizaciju sustava paralelno uz uvođenje PPRW uredbe te veći fokus na prevenciju otpada, a ne samo recikliranje. Uvest će se preciznije kvote, veća odgovornost proizvođača, ali i više poticaja za one koji ulažu u održiva rješenja. Hrvatska će, kao članica EU-a, morati pratiti europske trendove, a to uključuje i transformaciju prema kružnom gospodarstvu u punom smislu riječi.